Nepravilna upotreba
1. Nepravilni mjerni držanje: Pri mjerenju, položaj ruke je previsok ili prenizak, a ne drži se na istom nivou kao i srce, što će uzrokovati odstupanja u rezultatima mjerenja. Na primjer, ako je ruka veća od razine srca, može prouzrokovati da vrijednost krvne tlake bude mala; Ako je ruka manja od razine srca, može prouzrokovati da vrijednost krvne tlake bude velika. Pored toga, ako se tijelo ne opusti za vrijeme mjerenja, poput savijanja, prekrivanje ili prelazak nogu, to će utjecati i na točnost mjerenja krvnog tlaka.
2. Nepravilna upotreba manžete: Veličina manžete nije prikladna. Ako je previše široka ili previše uska, vrijednost mjerne vrijednosti bit će niska, a ako je previše uska ili previše labava, vrijednost mjerenja će biti visoka. Ako manžetna nije umotana u ispravan položaj, poput ne omotavanja ravnog na nadlaktici ili je donja ivica predaleko ili preblizu lakta, to će utjecati i na rezultate mjerenja.
3. Uticaj mernog okruženja: mjerenje u bučnom okruženju, prenisko ili previsok temperatura može učiniti da subjekt nervira ili proizvede stresni odgovor, što rezultira fluktuacijama krvnog pritiska i utječu na tačnost mjerenja.
Problemi sa opremom
1. Ne kalibriran redovno: elektronski nadzornici krvnog pritiska moraju se redovito kalibrirati kako bi se osigurala tačnost. Općenito se preporučuje kalibracija jednom godišnje. Ako se ne kalibrira dugo, to može uzrokovati veliko odstupanje u rezultatima mjerenja.
2. Niska snaga baterije: Kada je napajanje baterije niska, elektroničke komponente monitora krvnog pritiska ne mogu raditi pravilno, što rezultira netačnim mjerenjima, fluktuacijama u vrijednostima ili velikim odstupanjima.
3 Šteta opreme: Ako se monitor za krvni pritisak koristi predugo, unutrašnji senzori, zračne pumpe i druge komponente mogu biti oštećene i utječu na točnost mjerenja. Pored toga, vanjske sile poput padova i sudara mogu oštetiti i unutrašnju strukturu monitora krvnog pritiska, što rezultira netačnim rezultatima mjerenja.
Čimbenici ljudskih tijela
1. Promjene fiziološkog stanja: Fiziološko stanje ljudskog tijela tokom mjerenja ima veći utjecaj na vrijednost krvnog tlaka. Ako se mjeri nakon vježbanja, nakon pića ili kada se emotivni, krvni pritisak značajno povećava, što se sasvim razlikuje od vrijednosti krvnog tlaka u mirnom stanju.
2. Kratki vremenski interval mjerenja: Višestruka mjerenja u kratkom vremenskom periodu, jer krvne žile trebaju određeno vrijeme za oporavak nakon svakog mjerenja, kontinuirano mjerenje će staviti krvne žile pod pritiskom, što rezultira netačnim rezultatima mjerenja. Općenito se preporučuje mjerenje 1-2 minuta svaki put.
3. Uticaj posebnih bolesti: određene bolesti poput arterioskleroze i aritmije promijenit će elastičnost krvnih žila i statusa protoka krvi, povećati poteškoće mjerenja i utjecati na točnost mjerenja elektroničkog monitora krvi.
